Prekrasno je prvomajsko jutro i međunarodni je praznik rada. Uobičajeno, krenut ću na svoju svakodnevnu rekreaciju: malo trčanja pa hodanja i na koncu šetnja. U mom kvartu oko Arene malo je zastava, a vidio sam kako ih baš nema ni u ostalim dijelovima grada. Zašto je tako, već sam pokušao odgonetnuti. Izgleda, nije nam stalo do nacionalnih simbola, valjda smo ih se zasitili ili “ispucali”. Razmišljam o tome…
Prihod od prodaje autohtonih sorti ruža Zagrebačka nezavisna lista proslijedit će obitelji branitelja sa osmero djece
Povodom Dana ruža od petka 23. do nedjelje 25. ožujka na Trgu Bana Jelačića kod Splavnice od 10 do 14 sati održat će se prigodna prodaja sadnica autohtonih sorti ruža koje je uzgojio Josip Rogin. Organizator humanitarne prodaje, već treću godinu zaredom je potpredsjednica Gradske skupštine Tatjana Holjevac i Zagrebačka nezavisna lista. Cilj im je kaže Holjevac, dane ruža ustrojiti kao tradicionalnu manifestaciju kojom će se istodobno promovirati hrvatska baština ponajprije uzgoj ruža kao cvijeta ljubavi i humanitarne aktivnosti kojima će se pomagati potrebitima.
Komunikaciju započinju oko četiri u jutro, grakću sa stabala između zgrada. Zaštićene su, pa niti jedna agresivna metoda zaštite čovjeka od vrana ne dolazi u obzir. Ono što smijemo je uklanjanje njihova gnijezda s krošnje drveće. To se smije činiti od veljače do početka travnja kada one završavaju s polaganjem jaja u gnijezda. Udruga građana „Remka“ iz Remetinečkog Gaja već duži niz godina pokušava riješiti taj problem uglavnom bez uspjeha, uz obrazloženje nadležnih, zakasnili ste jaja su već u gnijezdu ili još je pre rano i tako iz godine u godinu.
Oko toga što je zdravo i fino stoljećima se sukobljavaju gurmani, vegetarijanci i mesojedi, pobornici mediteranske, japanske i tko zna kakvih sve kuhinja… O pojedinim namirnicama misle različito i često nepomirljivo, no oko jedne skupine namirnica se svi slažu – žitarice su nešto bez čega bi bilo teško, zapravo nemoguće zamisliti bilo kakav održiv način prehrane
Energetska učinkovitost nužno je potrebna stanovnicima „Limenih“ naselja Grada Zagreba. Jedno od njih svakako je i Remetinečki Gaj, članovi udruge građana „Remka“ zamoli su potpredsjednicu Skupštine Grada Zagreba gospođu Tatjanu Holjevac da organizira pripremni sastanak s arhitektom Vinkom Uhlikom koji je projektirao te zgrade. Sastanku je prisustvovala gospođa Dinka Pavelić, zastupnica u Skupštini Grada Zagreba koja je ujedno i predsjednica odbora za prostorno uređenje Grada. Nadalje sastanku je prisustvovao i predsjednik udruge građana „Remka“ Mladen Plazibat koja je najzaineresiranija za rješavanje ovog problema.
Adobe Flash Player not installed or older than 9.0.115!
Početkom Domovinskog rata 1991., Vjera Kralj ostaje sama u razrušenoj kući, na samoj liniji obrane Osijeka. Muž odlazi u izbjeglištvo, a sin na bojišnicu. Ovo je film koji govori o nasilju i žrtvama, o ženi kojoj treba rat da nauči tko je i što zapravo treba; o ženi koja će muža izgubiti tek kad joj se vrati, koja će Osijek napustiti tek kad rat završi i koja traži put sebi.
Korak po korak je prvi i možda zadnji film o ženi iznad četrdeset godina koja je bila sudionik domovinskog rata. Snimila ga je autorica filmova Zagorka i Dečko kojem se žurilo, druga žena u povijesti hrvatkog igranog filma, koja pokušava več više od deset godina uvesti junakinju u hrvatsku kinematografiju. Iako je snimljen prije godinu dana, za razliku od filmova muških kolega, sudbina ovog filma i autorice još je neizvjesna.
Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnika ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.
Povijesni pregled
Ideja za obilježavanjem međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
